
#Sajbe’entsil yo’olal chakyiik’al


Ojéelalil
Le chíikulila’ beeta’an ti’al u ts’a’abal ojéeltbil ba’axo’ob jach k’a’anan u yojéelta’al tumen kajnáalo’ob je’el u páajtal u loobilta’alo’ob tumen le chakyiik’alo’obo’, te’ chíikulila’ je’el u páajtal u xatak’altiko’ob jejeláasil ba’axo’ob ma’ talam u na’atali’ yéetel je’el u meyajtiko’ob ti’al u kanáantikubaob ti’ le sajbe’entsilo’ob ku taasa’al tumen le chakyiik’alo’ob ku loobiltiko’ob le noj lu’uma’.
Tu yo’olal le chíikulila’ ku kaxta’al xan u péektsilta’al bix je’el u páajtal u kanáanta’al ma’ u yúuchul loobil ti’ kajnáalo’ob, lela’ ku béeychajal ka’alikil u ts’a’abalti’ob je’el ba’axak ojéelalil ka u k’a’abetkunso’ob tumen máaxo’ob loobilta’ano’obo’.
Las tormentas tropicales y los huracanes son fenómenos peligrosos que pueden causar grandes daños para la población pues, los fuertes vientos, las lluvias torrenciales y las inundaciones que traen consigo, ponen en riesgo a las personas y causan grandes daños materiales.
En las últimas décadas, la comunidad mundial de investigadores y pronosticadores de ciclones tropicales han identificado vínculos entre estos fenómenos y el cambio climático, llegando incluso a considerar la posibilidad de ampliar la escala Saffir-Simpson para así introducir una categoría 6 que pueda englobar las tormentas con vientos superiores a 86 m/s.
El caso de México, donde cada año entre el 15 de mayo y el 30 de noviembre transcurre la temporada de huracanes y ciclones tropicales, se han empezado a comprobar las preocupaciones de la comunidad científica en torno al incremento de la intensidad y la frecuencia de estos fenómenos naturales, siendo el más reciente Huracán Otis, que impactó la costa del estado de Guerrero, un ejemplo de ello[1].
La Oficina Nacional de Administración Oceánica y Atmosférica (NOAA), por sus siglas en inglés, ha pronosticado que la temporada de huracanes 2024 será una de las más activas e intensas de los últimos años. Por lo que, ante este inevitable fenómeno es indispensable desarrollar acciones encaminadas a disminuir los riesgos, que incluyan la provisión de información útil y oportuna para la ciudadanía.
[1] UNAM. “Otis el huracán que es un desafío para la ciencia”. Disponible en: https://ciencia.unam.mx/leer/1458/otis-el-huracan-que-es-un-desafio-para-la-ciencia-

K’ubent’aanilo’ob yo’olal Ba’axo’ob Ts’a’aban Ojéeltbil yo’olal u Meyaj Jala’acho’ob yéetel ti’ u Kanáanta’al Ba’axo’ob Ku Beetik u K’ajóolta’al Máako’ob
Bix táan u mu’uk’ankunsikubaj le chakyiik’al Berylo’
U chíikulil Sistema Meteorológico Nacionale’ ts’o’ok u ts’aik 17p’éelel péektsilo’ob tu’ux ku ye’esik bix táan u bin u mu’uk’ankunsikubaj yéetel ba’ax bejil ku bisik le chakyiik’al Berylo’, ichil le tsoolil ku ye’esa’ala’ je’el u páajtal u yila’al bix úuchik u ch’a’aik u múuk le chakyiik’alo’ desde tu k’iinil 28 ti’ junio tak 2 ti’ julio laas 3 tu chíinil k’iin. (leti’ le súutikil ka jts’a’ab le u ts’ook k’ubent’aanilo’):
Kaajilo’ob je’el u loobilta’alo’ob
Yéetel jump’éel péektsilil ts’a’an tumen u Consejoil Nacional ti’ Protección Civile’, le Chakyiik’al Beryle’ tak beorae’ ts’o’ok u chukik categoria 4 ichil u xookil Saffir-Simpson. Tak ti’ le súutukila’, ma’ táan u loobiltik u k’áak’náabilo’ob le noj lu’umila’, ba’ale’, le jueves ku taala’ la chakyiik’al Berylo’ yaan u taasik k’a’amkach chaako’ob yéetel k’a’amkach iik’ beyxan yaan u ka’antal u oolasil u k’áak’náabilo’ob Yucatán. Le Xéet Lu’umilo’ob máases kun loobiltbilo’obe, leti’ le ku ye’esa’al ichil le oochela’.
Je’el bix ku ye’esa’al ichil le oochelo’, le chakyiik’al Berylo’ yaan u jats’ik u Xéet’ Lu’umil Quintana Roo. Ku tukulta’al xane’ yaan u loobiltik u Xéet’ Lu’umilo’ob Yucatán yéetel Caampech ba’ale’ je’el bix jump’éel tormenta tropical. Yaan xan u loobiltik u Xéet Lu’umilo’ob Coahuila, Nuevo León, Tamaulipas, San Luis Potosí, Veracruz, yéetel Querétaro beyxan Hidalgo.
Jach k’a’anan u yojéelta’al de que le péektsila’ je’el u páajal u k’expajal. Ku jach k’ubenta’al ka xak’alta’ak u chíikulil Sistema Meteorológico Nacional ti’al u yojéelta’al jejeláasil ba’axo’ob yo’olal le chakyiik’alo’, ti’al ka ila’ak ba’ax kaajilo’ob je’el u páajtal u loobilta’alo’obo’.
U kúuchilil Ta’akbail
Yéey jump’éel Xéet’ Lu’umil yéetel jump’éel Méek’tankaajil
Kúuchilo’ob Ta’akbail tu’ux je’el u páajtal u k’a’amal máak
Capacidad:
Ver en Google MapsK’áatchi’ob suuk u beeta’al
Le Chakyiik’alo’obo’ ku taasiko’ob k’a’amkach cháako’ob yéetel k’a’amkach iik’o’ob, ku síijilo’ob tumen u ja’il le k’áak’náabilo’ ku jach chokotal, u chokoil le ja’o’ ku píitmáansik 26°C tu’ux ku síijil le chakyiik’alo’.
Lela’ ku p’i’isil yo’olal u xookil Saffir-Simpson, lela’ ku yila’al tumen u múuk’il le iik ku taasiko’.
Categoría | Intensidad | Peligro |
1 | 119-152 km/h | Mínimo |
2 | 152-177 km/h | Bajo |
b | 178-208 km/h | Moderado |
4 | 209/251 km/h | Alto |
5 | 252 o más km/h | Máximo |
Le chakyiik’alo’obo’ ma’ chéen ku loobiltiko’ob u jaal k’áak’náabilo’ob. Le chaako’ yéetel le iik’o’ je’el u páajtal u k’uchul ti’ le kaajo’obo’, le o’olale’ jach k’a’anan k-ojéeltik bix je’el u páajtal k-líik’sikbaj.
K’a’anan k-beetik le ba’axo’oba’ ti’al k-kanáantik kuxtal:
- Ilawil tu’ux yaan le naajilo’ob ta’akbail ts’a’an tumen jala’achilo’ob.
- Listokins jump’éel moochila ku taasik le ba’axo’oba’: Ju’unilo’ob ku k’a’abetkunsa’al, u núumerosil a láak’tsilo’ob, najil xooko’ob, u núumeroil emergencia yéetel Protección Civil, ba’al a jaant ku taal ich laata, ja’ ti’al kex ka’ap’éel k’iin, ts’aakilo’ob wáaj botiquín, kex jayp’éel u nu’ukulilo’ob meyaj, jump’él radio, fooco yéetel u pilasil.
- Utskint u teechoil a wotoch, ch’enebo’ob yéetel le pak’o’obo’.
- Ta’ak a fertilizantes yéetel insecticidas tu’ux ma’tech u yokol ja’i’.
Míist u teechoil a wotoch, ilawil wa ma’ maka’an tu’ux ku jóok’ol le ja’o’ yéetel wa yane’ tak alcantarillaob.
U k’iinilo’ob chakyiik’alo’ob ti’ u k’áak’náabilo’ob le Atlanticoo’ ku káajal tu yáax k’iinil ti’ junio tak 30 ti’ noviembre.
Tu k’áak’náabilo’ob Pacifico Orientale’, ku káajal tu k’iinil 15 ti’ mayo tak 30 ti’ noviembre.